Izjave o SSS

Ukoliko se osvrnemo na najvažnije principe, proces evropskih integracija i proces primene SSS počivaju na istim osnovama demokratije i stabilne ekonomije. Ovo su direktne strateške veze između Procesa stabilizacije i pridruživanja i procesa primene SSS.

Sve ove aktivnosti (Evropske unije) ne samo da pružaju podršku implementaciji SSS, vec su i od velike važnosti za stvaranje osnovnih uslova za proces integracije SCG u EU. Ovo je dokaz da se Procesom stabilizacije i pridruživanja i procesom implementacije SSS mogu "jednim udarcem ubiti dve muve".

Dejvid Hadson
Bivši prvi sekretar Delegacije Evropske komisije u SCG
3. bilten o primeni SSS

[ Ostale izjave o SSS ]

 
Home >> Koliko je siromašnih u Srbiji? >> Podaci za 2003. godinu

Podaci za 2003. godinu

  • Svaki deseti stanovnik Srbije (10,5%) je bio siromašan u 2003, što je nepromenjeno u odnosu na 2002. godinu (10.6%).
  • Linija siromaštva u 2003. je 4.970 dinara mesečno po članu domaćinstva.
  • U poređenju sa zemljama u regionu, siromaštvo u Srbiji približno kao u Rumuniji, manje nego u Albaniji, a veće nego u Bugarskoj i Poljskoj (ECAPOV, II World Bank 2005). Mapa Svetske banke.
  • Ruralno stanovništvo je i dalje siromašnije od urbanog, što je isto kao i u drugim zemljama u tranziciji.
  • U 2003. najveći udeo siromašnih u jugoistočnoj Srbiji (23.5%), a najmanji u Beogradu (4.2%). U odnosu na 2002. najveći rast siromaštva u Jugoistočnoj Srbiji (41.6%).
  • Najveći pad siromaštva u Beogradu; siromaštvo skoro prepolovljeno. Blagi pad siromaštva u Vojvodini, Šumadiji i Pomoravlju, i zapadnoj Srbiji, a blagi rast u istočnoj Srbiji.

Siromaštvo u Srbiji se dramatično povećalo tokom devedesetih godina 20. veka. Srednja klasa je nestala, broj siromašnih je povećan za dva i po puta i sve veći broj ljudi živi neznatno iznad linije siromaštva. Istovremeno, sve veći broj ljudi postaje siromašan kao posledica socijalne isključenosti, nedostatka pristupa javnim (komunalnim) uslugama i tržištima, nedostatka jednakih mogućnosti za sve, itd.

Siromaštvo se povećalo uglavnom zbog oštrog pada BDP tokom protekle decenije. Krajem 2000. ukupni BDP iznosio je 45%, a BDP po glavi stanovnika manje od 40% u odnosu na 1989. godinu, što je najveći pad BDP u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Ovakva situacija je imala negativne posledice na sve aspekte života u Srbiji.

 

Pretraživanje

Aktuelno

© 2007 Vlada Republike Srbije; Strategija za smanjenje siromaštva
Bulevar Mihajla Pupina 2, Beograd; tel. 011 311 4605; e-mail: prs.ifp@sr.gov.yu