Izjave o SSS

"Učešćem u izradi, a sada i u implementaciji SSS, Stalna konferencija gradova i opština neposredno doprinosi osposobljavanju lokalnih samouprava za suočavanje sa nagomilanim problemima. Opštine i gradovi kao nivo vlasti najbliži građanima imaju posebnu odgovornost da, izradom svojih lokalnih strateških dokumenata u kojima će prepoznati uzroke i moguća rešenja za smanjenje siromaštva, doprinesu bržem podizanju kvaliteta života u njima."

Đorđe Staničić,
generalni sekretar Stalne konferencije gradova i opština

[ Ostale izjave o SSS ]

 
Home >> Uspešni primeri >> Posao i dom za Lastavice

Uspešni primeri

Klub kao druga kuća“

U Srbiji, nešto više od 4.800 dece odrasta bez ljubavi mama i tata. Bolest sa fatalnim ishodom, teška ekonomska situacija, ratovi, saobraćajne nesreće i druge nepovoljne društvene okolnosti najčešći su uzroci razdvajanja. U ustanovama socijalne zaštite (domovima) boravi 1.440 mališana. Kroz sistem hraniteljskih porodica, koji je bolji jer se deca uspešnije razvijaju, brže socijalizuju i integrišu u odnosu na vršnjake iz domova, zbrinuto je njih nešto više od 3.400.

Centar za socijalni rad (CSR) u Kraljevu prepoznao je značaj podrške deci i porodicama koje se odluče na hraniteljstvo. Još 2005. godine pokrenut je projekat „Zajedno kroz odrastanje“, koji je godinu dana finansiran sredstvima Fonda za socijalne inovacije pri Ministarstvu za rad i socijalna pitanja u okviru reforme hraniteljstva u Srbiji. Nakon isteka perioda finansiranja, kraljevčani su nastavili da vode brigu o deci, mladima i njihovim hraniteljima formiranjem Kluba prijatelja dece bez roditelja.

„Kroz različite aktivnosti, Klub je uspeo da podigne na jedan viši nivo brigu o deci bez roditelja“ – objašljava Svetlana Stanić, direktorka kraljevačkog CSR. Klub prijatelja dece bez roditelja okuplja 73 pojedinca, manje i veće kompanije, institucije kulture – biblioteku, pozorište, sportski centar, NVO... „Svi oni na različite načine pomažu rad Kluba – novcem, donacijom u vidu robe, uslugom – a zajedničko im je to što žele da poboljšaju život dece i mladih u Kraljevu“, kaže direktorka. Prvi učlanjeni bio je predsednik opštine Kraljevo

Ivanu je renovirana kuća, Milena je našla posao, a Marko je letovao u Italiji

Do sada Klub je pomogao skoro 100 najmlađih iz hraniteljskih porodica. Zar rad Kluba zaduženo je osmoro stručnjaka CSR, ali kada je potrebno, svi zaposleni, njih 51, spremni su da pomognu.
Zahvaljujući donacijama članova Kluba renovirana je kuća braće Ivana i Petra Vukosavljević. Stariji Petar našao je i posao u manastiru Studenica. Opštinski stan koji je dodeljen CSR, a u kome žive dvojica mladića odraslih kod hranitelja, kompletno je opremljen donacijama iz istog izvora.

Članovi Kluba prijatelja dece bez roditeljskog staranja iz Kraljeva do sada su rešili tri stambena problema, zaposlili dvoje mladih koji su odrasli u hraniteljskim porodicama, a za najmlađe obezbeđuju letovanja, odlaske u pozorište, bioskop...

Milena Stanković je najbrže od svojih kolega, mladih inženjera informacionih tehnologija, našla posao. Dvadesetpetogodišnjakinja koja je ostala bez oba roditelja i više od deset godina odrastala u hraniteljskoj porodici, mesec dana nakon diplomiranja počela je da radi. Njen poslodavac je jedan od nekoliko desetina humanih ljudi koji na svoj način pomažu rad Kluba priojatelja dece bez roditelja. „Klub mi je pomogao u jednom od najvažnijih životnih pitanja. Ali, ne samo meni već i drugoj deci slične sudbine. Naročito mlađima koji se kroz razne aktivnosti Kluba oslobađaju nelagode prema socijalnim radnicima. Sećam se da sam se ja kao mala uvek malo plašila kada sam dolazila u Centar. Sada je to potpuno drugačije. Kroz zajednička druženja koja organizuje Klub to se pravaziđe. Važno je i to da mi „stariji“ koji smo odrasli kod hranitelja osećamo da nismo zaboravljeni i prepušteni sami sebi.

Svake nedelje organizuju se radionice u kojima učestvuju mališani i porodice koje su tek ušle u program hraniteljstva. Zajedno odlaze na izlete i koncerte. Ovog leta grupa dece je zahvaljujući italijanskoj NVO posetila ovu zemlju.

Primer kraljevčana pokazuje kako je u praksi moguće ostvariti preporuke iz Strategije za smanjenje siromaštva (SSS). Pre svega deinstitucionalizacijom, ukuljučivanjem aktera sa lokalnog nivoa u zaštitu najugroženijih, ali i saradnjom državnih organa, lokalne samouprave, nevladinog sektora i privrede.

 

Pretraživanje

Aktuelno

© 2007 Vlada Republike Srbije; Strategija za smanjenje siromaštva
Bulevar Mihajla Pupina 2, Beograd; tel. 011 311 4605; e-mail: prs.ifp@sr.gov.yu